U savremenom bankarskom sektoru, bezbednost nije samo tehnička obaveza, već osnovni i najvažniji  preduslov za sticanje i održavanje poverenja klijenata kao i stabilnosti poslovanja.

S obzirom na sve učestalije i sofisticiranije pretnje, kao što su cyber napadi i finansijske prevare, ključno je da banke implementiraju sveobuhvatan pristup koji obuhvata sve ključne aspekte bezbednosti. Od obuke zaposlenih do proaktivnog upravljanja rizicima, svaki segment mora biti pažljivo osmišljen i usklađen sa savremenim standardima.

Kako bismo bolje razumeli izazove i strategije u ovom domenu, razgovarali smo sa Jelenom Vešović, direktorkom Direkcije za bezbednost banaka CKB Banke i Aleksandrom Šćepanovićem, stručnjakom u Erste Banci Crne Gore; koji su ujedno i članovi Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore.

Njihova iskustva i uvide u savremene metode zaštite pružaju dragocene informacije o tome kako banke mogu osigurati visok nivo zaštite svojih klijenata i resursa u dinamičnom i često nepredvidivom okruženju.

Obuka zaposlenih kao ključna strategija

Svi odlično znamo da ljudski faktor igra ključnu ulogu u svakom procesu i branši, pa tako i u korporativnoj bezbednosti, zbog čega banke mora da obezbede da zaposleni budu adekvatno obučeni i informisani o bezbednosnim pretnjama.

Kako to neke banke u našem okruženju rade i koje su to sve pretnje?  Da li je bilo slučajeva bezbednosnih incidenata u tom kontekstu, za SecuritySEE odgovore i najbolje prakse daje Saša Šćepanović iz ERSTE BANK.

„Korporativna bezbjednost u banci u velikoj mjeri zavisi od ljudskog faktora, jer zaposleni često predstavljaju prvu liniju odbrane protiv bezbjednosnih prijetnji. Zbog toga naša banka sprovodi detaljne programe i edukacije kako bi osigurala da svi zaposleni budu informisani i pripremljeni za suočavanje sa bezbjednosnim izazovima.“

„Prijetnje sa kojima se zaposleni suočavaju su sledeće:

• Phising i socijalni inženjering – Manipulacija zaposlenih da otkriju poverljive informacije.
• Malware i ransomware napadi – Zlonamjerni softwer koji može ugroziti mreže i podatke.
• Insajderske prijetnje – Zaposleni koji nenamjerno ili namjerno dijele osjetljiva informacije.
• Curenje podataka – Gubitak ili krađa osjetljivih podataka klijenata ili banke.
• Fizička bezbijednost – Pristup objektima banke i zaštita opreme.

Naša banka osigurava da zaposleni budu adekvatno obučeni i informisani o prijetnjama na sledeći način:

• Redovne obuke i treninzi. Zaposleni prolaze obavezne obuke o bezbjedonosnim protokolima,kao što su zaštita podataka,sajber bezbijednost,prepoznavanje socijalnig inženjeringa,phising napada,kao i sigurnosne procedure u radu sa klijentima. Treninzi se često osvježavaju na godišnjem ili polugodišnjem nivou kako bi se pokrili novi oblici prijetnji.
• Simulacija bezbjedonosnih prijetnji:
• Interna komunikacija i informisanje
• Pristup informacijama na osnovu uloga u banci
• Kultura prijavljivanja incidenata bez straha od posledica
• Iako banke nastoje minimizirati rizik od incidenata,neizbježno je da se ponekad pojave
• prijetnje ili napadi.U takvim situacijama neophodno je preduzeti sledeće:
• Ubrzani odgovori na incidente: Tim za bezbjednost odmah istražuje i reaguje na prijetnje,minimizirajući štetu.
• Forenzička analiza: Ako dođe do incidenta,vrši se detaljna analiza kako bi se otkrio uzrok i spriječilo ponavljanje.
• Izvještavanje i unapređenje: Na osnovu incidenta se kreiraju izvještaji i sprovode dodatne mjere zaštite i obuka.

Sve ove mjere osiguravaju da banka može pravovremeno prepoznati, odgovoriti i ublažiti potencijalne bezbjednosne rizike, uklučujući one povezane sa ljudskim faktorom.“

„Korporativna bezbijednost u banci u velikoj mjeri zavisi od ljudskog faktora, jer zaposleni često predstavljaju prvu liniju odbrane protiv bezbijednosnih prijetnji. Zbog toga naša banka sprovodi detaljne programe i edukacije kako bi osigurala da svi zaposleni budu informisani i pripremljeni za suočavanje sa bezbijednosnim izazovima“ – dodaje Jelena Vešović ispred CKB banke

Izazovi transporta novca

Izazovi transporta novca usko su povezani sa malim tržištem i ograničenom konkurencijom. Jelena ukazuje na to da procena eksternih partnera za fizičko obezbeđenje ostaje ključno pitanje za dalju analizu bezbednosnih praksi. Osim toga, bezbednost tokom transporta novca zahteva visoke standarde i pažljivo planiranje.

Ipak, transport novca zahteva sveobuhvatan pristup i neophodno je osigurati ne samo fizičku zaštitu, već i sve druge aspekte kao što su praćenje i inspekcija vozila.

Prilagođavanje regulativa(ma)

Na pitanje koji zakonski okvir igra ključnu ulogu i koje promene u zakonskoj regulativi bi mogle unaprediti sistem obezbeđenja i ojačati bezbednost banaka, Jelena objašnjava

„Prostora za optimizaciju zakonskog okvira kako bi se pojednostavilo upravljanje bezbijednosnim segmentima u banci, prepoznajemo naročito u Zakonu o zaštiti imovine i lica, po kojem je banka dužna da na svoje planove zaštite dobije saglasnost od strane MUP-a. Ovakva praksa je odavno prošlost u zemljama okruženja.“

„Implementacija regulativa poput DORA (Digital Operational Resilience Act) i NIS 2.0 (Network and Information Security Directive) zaista donosi značajne promjene u pogledu bezbjednosnih zahtjeva za bankarski sektor i druge kritične infrastrukturne sisteme. Takođe, Centralna banka Crne Gore kao regulator finansijskog sektora u Crnoj Gori, prati evropsku regulativu i redovno usaglašava zakonodavni okvir sa evropskom regulativom. CKB pristupa ovim promjenama proaktivno, s ciljem da se osigura potpuna usklađenost i poboljša otpornost na cyber rizike. U nastavku je set koraka koje je banka već preduzela kako bi bila usklađena sa ovom regulativom:

1. Analiza propisa i rizika: Prvo smo sproveli detaljnu analizu zahtjeva koje donose DORA i NIS 2.0, kao i procjenu kako ovi propisi utiču na postojeće sisteme i procese u banci. Na osnovu toga, formiran je plan prilagođavanja i smanjenja rizika.
2. Jačanje otpornosti sistema: U skladu sa regulativom, banke su obavezne da uspostave robusne mehanizme za operativnu otpornost. U našem slučaju, radili smo na unapređenju kapaciteta za prevenciju, detekciju i oporavak od cyber napada, kao i na uspostavljanju stalnih testova otpornosti (kao što su eksterni penetration testovi i simulacije cyber napada).
3. Incident Management i razmjena informacija: I DORA i NIS 2.0 nameću obavezu efikasnog upravljanja cyber incidentima i pravovremenog izvještavanja nadležnim tijelima. Uspostavili smo poboljšane interne procese za praćenje i prijavljivanje incidenata, kao i unapređene mehanizme za saradnju sa relevantnim institucijama, kako bismo brzo djelovali u slučaju cyber prijetnji.
4. Obuka zaposlenih i podizanje svijesti: Možda i najvažnija aktivnost kojoj banka daje izuzetnu važnost. Redovno sprovodimo obuke za zaposlene kako bismo podigli nivo svijesti o novim prijetnjama i fokusiramo se na jačanje kulture cyber bezbjednosti kroz kontinuirane edukacije i vježbe.
5. Ojačavanje odnosa sa trećim stranama i proces eksternalizacije: Novi propisi nameću veću odgovornost na strani banke u vezi sa procjenom i analizom rizika koja proizilazi iz ugovornih obaveza sa eksternim partnerima i dobavljačima. Banka je u obavezi da redovno preispituje ugovorne odnose i rizike koje eksterni partneri donose, kako bismo osigurali da i oni poštuju adekvatne standarde cyber bezbjednosti.

Svi gore navedeni koraci osiguravaju da smo spremni da odgovorimo na nove izazove koje donose DORA i NIS 2.0 regulative, štiteći interese naših klijenata i osiguravajući neprekidno poslovanje banke.“- navodi Jelena.

Borba protiv prevara i cyber prijetnji: Inovacije i strategije u bankarskom sektoru

U savremenom bankarskom sektoru, borba protiv prevara i cyber prijetnji postaje sve složenija. Banke, suočene sa stalnim napadima, koriste inovativne tehnologije i preventivne pristupe kako bi zaštitile svoje klijente i podatke. Kako bi saznali više o ovim naporima naši sagovornici ukazuju da krucijalnu ulogu imaju:

Proaktivne metode u prevenciji prevara

U eri digitalnog bankarstva, gde su efikasnost I bezbednost transakcija od krucijalnog značaja, banke su suočene sa sve većim izazovom u zaštiti svojih korisnika od prevara.

Kako bi odgovorile na sve sofisticiranije tehnike prevara, mnoge banke prelaze sa reaktivnog na proaktivni pristup prevenciji, oslanjajući se na napredne tehnologije i veštačku inteligenciju.

Jedna od ključnih strategija je primena proaktivnih metoda koje omogućavaju prepoznavanje prevara pre nego što se one dogode. Kako ističe naš sagovornik iz banke, „našim klijentima je omogućen pristup računima putem dvofaktorne autentifikacije i biometrijske verifikacije, čime je značajno smanjen rizik od neovlašćenog pristupa osjetljivim podacima.“ Ove tehnologije predstavljaju prvi nivo odbrane, ali ključna prednost proaktivnog sistema je sposobnost brzog reagovanja.

Obrada transakcija u realnom vremenu omogućava bankama da trenutno prepoznaju i blokiraju sumnjive aktivnosti. „Korišćenjem istorijskih podataka o transakcijama i prevarama unaprijed se identifikuju i označavaju rizični korisnici, transakcije ili ponašanja,“ objašnjava Jelena. Ovaj pristup podrazumeva praćenje obrazaca ponašanja korisnika, pri čemu se, na primer, značajna promena u potrošačkim navikama ili neuobičajene transakcije iz geografskih lokacija koje korisnik ranije nije koristio, automatski prepoznaju kao rizik. „Sistem to prepoznaje kao rizično i proaktivno interveniše blokadom kartice ili alertovanjem transakcije koja se dalje analizira,“ dodaje sagovornik.

Prelazak na proaktivne metode zahteva značajna ulaganja u tehnologiju, ali i u obuku zaposlenih. „Kombinacija vještačke inteligencije i mašinskog učenja omogućava bankama da prepoznaju prevaru prije nego što se ona dogodi,“ kaže naš sagovornik, naglašavajući da ovakvi sistemi analiziraju velike količine podataka i identifikuju obrasce koji prethode prevarama. Ovaj pristup je posebno efikasan jer algoritmi predviđaju rizične aktivnosti na osnovu istorijskih podataka i detektovanih anomalija.

Kako bi se dodatno unapredila zaštita, banke primenjuju napredne tehnike segmentacije korisnika, kategorizujući ih prema nivou rizika. „Proaktivni sistemi mogu prilagoditi različite nivoe zaštite za korisnike sa višim rizikom od prevara,“ objašnjava on. Banka u kojoj radi trenutno implementira rešenje koje koristi mašinsko učenje kako bi obezbedilo alerte u borbi protiv različitih vrsta prevara, uključujući neuobičajene transakcije i sumnjivo ponašanje zaposlenih i klijenata.

Ova integracija novih tehnologija pruža višeslojnu zaštitu koja ne samo da odgovara na prevaru kada se desi, već je predviđa i sprečava.

„Te aplikacije se oslanjaju na naprednu analitiku velikih podataka i mašinsko učenje kako bi prepoznale neobične obrasce u transakcijama, koji ukazuju na potencijalne prevare,“ ističu naši sagovornici, dodajući da su ovi sistemi ključni za praćenje tipičnog ponašanja korisnika. Kada transakcija odstupa od uobičajenih obrazaca, aktivira se automatski alarm.

Jedan od glavnih elemenata ovog sistema jeste Fraud Monitoring, koji funkcioniše na osnovu seta predefinisanih pravila. „Sumnjive transakcije se blokiraju ili alertuju kroz sistem i podliježu detaljnoj analizi našeg tima za 24/7 monitoring,“  ističući da je stalno praćenje transakcija od ključne važnosti za održavanje visoke bezbednosti.

Uloga anti-fraud aplikacija

Jedna od ključnih oblasti u borbi protiv prevara su anti-fraud aplikacije. Na koji način banka CKB banka koristi ove tehnologije, i koje su najveće poteškoće sa kojima se suočava prilikom njihove implementacije?

„Anti-fraud aplikacije za prepoznavanje sumnjivih transakcija koriste se u modernim bankama kao dio šireg sistema za prevenciju prevara i zaštitu korisnika. Te tehnologije se najčešće oslanjaju na analitiku velikih podataka i mašinsko učenje kako bi identifikovale neobične obrasce u transakcijama koji ukazuju na potencijalne prevare.

Sistemi zaštite prate tipične obrasce ponašanja korisnika i prijavljuju transakcije koje odudaraju od normi. Fraud Monitoring sistem raspolaže setom predefinisanih pravila koja se redovno ažuriraju, alertujući transakcije u realnom vremenu ili sa izvršenjem odloženim za par sekundi. Sumnjive transakcije se blokiraju ili alertuju kroz sistem i kao takve podliježu detaljnoj analizi 24/7 monitoring tima. Sigurnosni protokoli se konstantno prilagođavaju novim oblicima prevara i fraud trendovima, kao što su phishing napadi i “card-not-present” (online) transakcije.

Razvoj novih tehnologija zahtijeva kontinuiranu saradnju između IT sektora, menadžmenta rizika i regulatornih organa kako bi se postigao balans između sigurnosti i efikasnosti u bankarskom sistemu“.

Koji su izazovi korišćenja anti-fraud tehnologija?

Međutim, implementacija ovih tehnologija nije bez izazova. Jelena navodi nekoliko glavnih prepreka s kojima se banke suočavaju: „Najveći problem su lažno pozitivni rezultati – kada sistemi označe validne transakcije kao sumnjive, što dovodi do frustracije korisnika i dodatnog rada zaposlenih.“ Pored toga, balansiranje između sigurnosti i korisničkog iskustva ostaje stalni izazov, budući da strogi bezbednosni protokoli mogu otežati svakodnevne operacije za korisnike.

Šta je još važno da znamo?

• Održavanje balansa između sigurnosti i korisničkog iskustva: Strogi protokoli mogu uticati na korisničko iskustvo pa je najveći izazov svake banke pronaći način da sistem bude siguran, a da istovremeno ostane brz i intuitivan za korisnike.
• Adaptacija na nove vrste prevara: Nove tehnike zaobilaženja sigurnosnih mjera se konstantno razvijaju pa banke moraju stalno unapređivati svoje sisteme kako bi ih mogle pratiti i preduprijediti.
• Usklađenost sa regulatornim zahtjevima: Banke moraju da se pridržavaju različitih zakona i propisa vezanih za zaštitu podataka i privatnost, što može otežati implementaciju određenih tehnoloških rješenja.
• Integracija sa postojećim sistemima: Implementacija novih tehnologija može biti kompleksna zbog potreba za integracijom sa već postojećim bankarskim sistemima, što često zahtijeva velika ulaganja u infrastrukturu i stručni kadar.“ – navodi Jelena.

Dakle, izazov je konstantno unapređivanje preciznosti sistema, kako bi se povećala sigurnost, ali bez narušavanja korisničkog iskustva i efikasnosti.

Saradnja sa državnim institucijama – Koliko je nam je to od pomoći?

U svetu gde je sajber kriminal sve prisutniji, državne institucije igraju nezamenljivu ulogu u koordinaciji napora za zaštitu od phishing napada i drugih oblika cyber pretnji. Njihova sposobnost da pružaju regulatorni okvir, omoguće saradnju između različitih sektora i raspolažu resursima, ključna je za efektivnu borbu protiv ovih pretnji. Naša sagovornica iz banke objašnjava koje konkretne inicijative mogu značajno doprineti smanjenju rizika.

Jedna od prvih inicijativa jeste formiranje specijalizovanih timova za odgovor na incidente. „Formiranje i jačanje nacionalnih timova za odgovor na incidente, kao što su CERT timovi, ključno je za brzo reagovanje na phishing napade i pružanje podrške kritičnim sektorima, uključujući banke,“ objašnjava sagovornica. Ovi timovi ne samo da prate i identifikuju phishing pretnje, već i sarađuju sa međunarodnim institucijama kako bi se efikasno borili protiv prekograničnih cyber napada.

„Crna Gora već ima uspostavljen CERT tim na nacionalnom nivou, ali mislim da je neophodno njegovo dalje unapređenje kako bi se adekvatno borili sa gore navedenim prijetnjama,“ dodaje sagovornica, naglašavajući da postojeći resursi i timovi moraju biti unapređeni da bi bili u korak sa sve sofisticiranijim pretnjama.

Pored jačanja nacionalnih timova, od suštinskog značaja je i unapređenje mehanizama za prijavljivanje phishing pretnji. „Potrebno je kreirati centralizovane platforme i alate za prijavljivanje phishing sajtova i drugih cyber incidenata,“ ističe ona, dodajući da takve platforme omogućavaju građanima i kompanijama da brzo reaguju i prijave sumnjive aktivnosti. Brza reakcija nadležnih institucija omogućiće uklanjanje phishing sajtova pre nego što uspiju da nanesu štetu većem broju korisnika.

Takođe, edukacija i podizanje svesti o cyber bezbednosti moraju postati prioritet. „Kao što banka daje veliki prioritet podizanju svijesti svojih zaposlenih, neophodno je da i na državnom nivou budu pokrenute nacionalne kampanje za podizanje svijesti o cyber bezbjednosti,“ naglašava ona. Ove kampanje, kako objašnjava, treba da uključe obrazovne programe za građane, ali i specijalizovane obuke za zaposlene u kritičnim sektorima.

Ključnu ulogu u borbi protiv sajber kriminala igra i saradnja između privatnog i javnog sektora. „Saradnja između banaka, državnih institucija i regulatornih tijela od ključnog je značaja za efikasnu borbu protiv cyber kriminala,“ ističe sagovornica, dodajući da ova saradnja mora uključiti razmjenu informacija o prijetnjama u realnom vremenu, zajedničke obuke i vežbe.

Na kraju, ona zaključuje: „Unapređenje saradnje, obuka i korišćenje naprednih tehnologija, zajedno sa snažnim državnim inicijativama, ključ su za smanjenje rizika od phishing prevara i drugih cyber napada.“

VLADIMIR MIĆIĆ: “Svaka promena poslovanja dovodi do promene nivoa rizika”. Evo zašto je Erste Banka dobar primer bezbednog poslovanja!

Unapređenje mehanizama za prijavljivanje phishing prijetnji takođe je od suštinskog značaja. CKB podržava ideju o centralizovanim platformama koje bi omogućile građanima da brzo prijave sumnjive aktivnosti, čime se omogućava brža reakcija nadležnih institucija.

Edukacija i svest o cyber bezbednosti

„Podizanje svesti o cyber bezbednosti je ključno. Naša banka aktivno sprovodi obuke za zaposlene, a potrebno je pokrenuti i nacionalne kampanje koje će edukovati građane o prepoznavanju phishing prijetnji“, potvrđuju naši sagovornici.

Saradnja sa univerzitetima – KLJUČ budućnosti u cyber bezbednosti

S obzirom na ubrzani razvoj tehnologije i sve veće pretnje u cyber prostoru, saradnja sa univerzitetima i obrazovnim institucijama postala je ključna za obuku novih stručnjaka u oblasti cyber bezbednosti. Banke prepoznaju važnost ove saradnje i aktivno doprinose jačanju kapaciteta za razvoj mladih talenata.

„CKB redovno nudi programe praksi i stažiranja za studente sa univerziteta koji se bave studijama informatike i cyber bezbednosti,“ ističe sagovornik iz banke. Ovi programi omogućavaju studentima da steknu praktično iskustvo kroz rad sa stručnjacima na projektima vezanim za bezbednost podataka i zaštitu infrastrukture.

Banka takođe organizuje i sponzoriše takmičenja, poput hakatona, gde studenti mogu pokazati svoje veštine u rešavanju cyber incidenata. „Ovakvi događaji pružaju mladim stručnjacima priliku da se suoče sa realnim izazovima i steknu dragoceno iskustvo,“ dodaje naš sagovornik.

Iako su ovakvi napori značajni, sagovornik smatra da su trenutni kapaciteti i dalje nedovoljni. „Potrebna je šira i dugoročnija saradnja između industrije i obrazovnog sistema kako bismo stvorili visokokvalifikovane stručnjake koji mogu odgovoriti na izazove moderne cyber bezbednosti,“ zaključuje Jelena.

Kako banke štite svoje klijente?

U savremenom bankarskom sektoru, zaštita podataka i sigurnost klijenata pri korištenju digitalnih kanala predstavljaju prioritet. Banke su suočene s rastućim brojem cyber prijetnji, pa kontinuirano unapređuju svoje sigurnosne mjere. Na pitanje kako banka osigurava zaštitu klijenata od cyber prijetnji, naš sagovornik je istaknuo nekoliko ključnih metoda i strategija koje su u primjeni.

„Zaštita klijenata i njihovih podataka u digitalnim kanalima, kao što su online i mobilne bankarske usluge, predstavlja prioritet u savremenom bankarskom sektoru. Banka primjenjuje sveobuhvatne strategije koje kombinuju napredne tehnologije, real-time monitoring, višefaktorsku autentifikaciju i edukaciju korisnika kako bi osigurala sigurnost svojih klijenata tokom korišćenja online i mobilnih bankarskih usluga. Iako su cyber prijetnje u stalnom porastu, bankarski sektor kontinuirano razvija rješenja i strategije za zaštitu korisnika od prevara i krađe podataka.

Nekoliko ključnih načina na koje banka obezbjeđuje zaštitu klijenata:

• Bezbjednosni standard „3D Secure“: 3D Secure online kupovina karticom donosi viši nivo bezbjednosti, jer se pri svakoj kupovini potvrđuje autentičnost kartice njenom vlasniku slanjem jednokratne lozinke putem SMS-a kako bi se spriječilo neovlašćeno korišćenje kartice od strane trećih lica.
• Dvofaktorna autentifikacija/biometrijska verifikacija: Našim korisnicima je omogućen pristup računima putem dvofaktorne autentifikacije/biometrijske verifikacije čime je značajno smanjen rizik od neovlašćenog pristupa osjetljivim podacima.
• Zaštita od phishing napada i zlonamjernih softvera: Banka koristi različite mehanizme kako bi zaštitila klijente od phishing napada i zlonamjernih softvera: o Edukacija korisnika kroz kampanje o prepoznavanju sumnjivih e-poruka i web stranica. o Web filteri koji blokiraju sumnjive linkove i sajtove koje bi korisnik mogao posjetiti. o Antivirusni i anti-malware alati koji su integrisani u mobilne aplikacije, kako bi se zaštitili podaci od potencijalnih napada.
• Sigurnosni mehanizmi u mobilnim aplikacijama: Mobilne aplikacije banaka imaju integrisane sigurnosne mehanizme, kao što su: o Zatvaranje sesije nakon određene neaktivnosti kako bi se smanjila mogućnost neovlašćenog pristupa. o Blokiranje uređaja u slučaju gubitka ili krađe telefona, gdje korisnici mogu brzo zaključati svoj račun putem kontakt centra.
• Redovno ažuriranje softvera i sistema: Redovno ažuriranje softvera i sistema kako bi se zaštitili od novih cyber prijetnji i ranjivosti.
• Edukacija klijenata: Edukacija klijenata je ključna za prevenciju prevara. CKB redovno organizuje kampanje kojima informiše korisnike o načinima na koje mogu zaštititi svoje podatke, prepoznati phishing napade i pravilno koristiti digitalne kanale kako bi minimalizovali rizik od prevara.“

NAUČILI SMO DA…

U današnjem bankarskom sektoru, bezbednost zahteva sveobuhvatan pristup koji uključuje obuku zaposlenih, savremene tehnologije i prilagođavanje novim regulativama. U svetlu stalno promenljivih pretnji, saradnja između različitih sektora i kontinuirano unapređenje bezbednosnih praksi su ključni za očuvanje integriteta i bezbednosti finansijskih institucija.

Korak ispred rizika

Zaštita klijenata i njihovih podataka kroz digitalne kanale predstavlja poseban izazov. Banka CKB i ERSTE banka primenjuju sveobuhvatne strategije kako bi obezbedile visoku zaštitu svojih klijenata tokom korišćenja online i mobilnih bankarskih usluga. Iako se cyber pretnje stalno razvijaju, proaktivni pristupi koje banke koriste kao i inovacije u tehnologiji pomažu bankama da uvek budu ispred pretnji.

Luksuz sa najvišim bezbednosnim standardima: Top hoteli u Crnoj Gori