Do 2050. godine, 68 % ukupne globalne populacije će živeti u gradovima, prema podacima Ujedinjenih nacija. Do tada će svetska populacija iznositi 9,7 milijardi i 11,2 milijarde do 2100. godine.
Indija, Kina i Nigerija zajedno će predstavljati 35% planiranog rasta gradskog stanovništva između 2018. i 2050. godine. Preko 700 gradova iz celog sveta predstavili su svoje pametne gradske projekte na Smart City kongresu u Barseloni, ove godine.
Pametni grad je grad u kojem je urbanističko planiranje koncipirano sa krajnjim ciljem povezivanja svih segmenata koristeći najsavremenije tehnologije. Ova povezanost, koja stvara ogromnu količinu podataka, koristi se za poboljšanje gradskih usluga i infrastrukture, kao i za poboljšanje životne sredine i kvaliteta života građana.
Budući da pametno i održivo urbanističko planiranje utiče na sve, od ključnog je značaja da znamo i razumemo koje su tehnologije uključene u izgradnju pametnih gradova i kako one mogu pomoći u postizanju krajnjeg cilja urbane transformacije u zaista pametne gradove budućnosti.
5G tehnologije
Bez moćne mreže, ništa ne bi bilo moguće u pametnom gradu. 5G tehnologija pokreće novi nivo povezanosti za industriju i društvo. Pružaoci usluga aktivno rade na 5G tehnologijama i kako će napajati sve pametne gradske mreže. Bez 5G, nijedna od ostalih pametnih gradskih tehnologija navedenih u nastavku ne bi bila moguća
Senzori
Senzori su ugrađeni u svaki fizički uređaj koji je sastavni deo internet mreže. Od vašeg pametnog sata koji broji vaše dnevne korake preko povezanih automobila, sve do pametne kuće i semafora.
Prednost senzora je ta što drže sve u gradu povezanim. To je kičma grada koja omogućava svako kretanje i povezuje svaku tačku. Pruža naprednu povezanost pametnih uređaja, nosivih uređaja, pametnih kućnih aparata i usluga, medicinskih uređaja, povezanih vozila, pametne zabave, pametnih zgrada, pametne poljoprivrede, pametne gradske infrastrukture i svih sistema i usluga.
Sve što je deo pametnog grada treba biti povezano jedno sa drugim kako bi mogli međusobno komunicirati kao deo celine.
Geoprostorna tehnologija
Pravi način za izgradnju urbanog planiranja za pametne gradove zahteva preciznost, analizu i upotrebu detaljnih podataka. To je upravo uloga koju igraju geoprostorne ili geolokacione tehnologije. Oni pružaju osnovu na kojoj se može graditi svako pametno gradsko rešenje.
Geoprostorna tehnologija obezbeđuje lokaciju i neophodan okvir za prikupljanje i analizu podataka, čineći takve podatke pogodnijim za rešenja zasnovana na softveru oko infrastrukture pametnog grada.
Veštačka inteligencija (AI)
Velika količina podataka generisanih pametnim gradom bila bi beskorisna bez korišćenja veštačke inteligencije (AI). AI obrađuje i analizira podatke generisane od Machine-to-Machine (M2M) interakcije u kontekstu pametnog grada, pametnih prodavnica i gradske infrastrukture.
Postoji bezbroj pametnih aplikacija u gradu gde AI može igrati ključnu ulogu. Od poboljšanja saobraćaja preko pametnog upravljanja parkingom do sigurne integracije autonomnih vozila i šatlova. Štaviše, korišćenje AI omogućava gradskom menadžmentu da ima jasan uvid u to kako grad funkcioniše. AI može pomoći u autonomnom planiranju rute javnog prevoza, upravljanju električnom mrežom, pametnom upravljanju saobraćajem, dostavi drona, autonomnim poštanskim uslugama….
Robotika
Saradnja između ljudi i robota može povećati urbanizaciju, rad, zdravlje i društveni život u pametnim gradovima budućnosti. Integracija robota u urbane prostore ubrzano pretvara neke od tehnološki najnaprednijih gradova u prave pametne gradovime. Gradovi kao što su Dubai, Tokio i Singapur su primeri kako roboti u stvarnom svetu mogu da žive zajedno sa ljudima. Saradnja između ljudi i robota mora uzeti u obzir dve stvari: kako roboti rade i kako ljudi odlučuju da koriste robote.
Godine 2020. Japan će predstaviti robotske taksije za turiste koji putuju u zemlju na Olimpijske igre. Pametne stolice će biti spremne na aerodromu za Paraolimpijce. A društveni roboti će komunicirati sa ljudima na 20 različitih jezika. Roboti sa funkcijom socijalnih prevodilaca će pomoći strancima da komuniciraju sa lokalnim stanovništvom na japanskom.
Ovo može zvučati kao deo naučnog filma. Međutim, to je realnost koju će u Tokiju uskoro iskusiti mnogi posetioci.
Leteći taksi u Dubaiju razvijen je od strane nemačkog drona firn Velocopter i testiran u vazdušnom prostoru Dubaija 2017. Dubai će zameniti 25 % svojih policijskih snaga policijskim robotima do 2030. godine.
U Singapuru, nacionalna vlada planira da uvede robote kao fizičko proširenje za upravljanje i gradsku kontrolu postojećih sistema. Testirajući ovu mogućnost već godinama i u saradnji sa Airbus helikopterskim autobusima koji voze bez vozača, roboti se koriste kao singapurska dostava pošte preko drona.
Blockchain tehnologija
Blockchain tehnologija transformiše celu globalnu digitalnu ekonomiju. Međutim, to je još uvek prilično novi koncept u pametnom gradskom okruženju. Integracija Blockchain tehnologije u pametne gradove može igrati glavnu ulogu u povezivanju svih usluga pametnih gradova.
Blockchain tehnologija se može koristiti u pametnim ugovorima. Pametni ugovori omogućavaju pouzdane i transparentne transakcije bez potrebe za posrednikom. To čini proces lakšim, jeftinijim, sigurnijim i mnogo bržim.
Blockchain tehnologija može pomoći u obradi faktura i transakcija, upravljanju objektima ili olakšavanju deljenja energije putem pametne mreže.
Blockchain dokumentarac
Dokumentarni film Blockchain City je kompilacija intervjua sa međunarodnim Blockchain stručnjacima koji trenutno implementiraju Blockchain tehnologiju u svoje gradove.
