Hrvatska udruga menadžera sigurnosti (HUMS), dobrovoljna je i strukovna organizacija profesionalaca iz sektora sigurnosti osnovana 2007. godine. Koja je Vaša misija i osnovni ciljevi?
- U ovoj godini obilježavamo 10 godina postojanja i aktivnog djelovanja i jako smo ponosni na tu činjenicu. Osnovni cilj je promocija menadžera sigurnosti i njihova područja rada, rad na njihovom cijeloživotnom obrazovanju. Dok stvaranje i razvoj partnerskih odnosa između javnog i privatnog sektora sigurnosti, poslovne i akademske zajednice , gradova i građana, u ostvarivanju sigurnosti predstavlja našu misiju. Da pojasnim, u ostvarivanju sigurnosti zajednice nema konkurencije i rivaliteta, postoji samo snažno partnerstvo kroz podjelu nadležnosti i ovlasti.
Kako ste postaje član Hrvatske udruge menadžera sigurnosti?
- Zapravo vrlo jednostavno. Zainteresirani kandidat ispuni prijavnicu a onda Povjerenstvo za prijem novih članova odlučuje o njoj. Nekad je postojao stereotip da samo bivši policajci, obavještajci ili časnici mogu ući u udrugu. Moram reći da danas imamo mlade osobe koje nakon završetka elektrotehničkog ili strojarskog fakulteta svoj prvi posao pronalaze u sektoru korporativne sigurnosti a zatim se priključuju našoj asocijaciji. No, iskusni policajci i obavještajci uvijek su dobro došli.
Otvorili ste nominacijski postupak za dodelu Croatia Grand Prix Security 2017 – Hrvatska Velika Nagrada Sigurnosti 2017. Recite nam nešto više o dodeli i značaju ovih nagrada i ko se sve može prijaviti?
- Svi vole nagrade, a poglavito kada vas nagrađuje struka. Hrvatsku veliku nagradu sigurnosti počeli smo dodjeljivat 2011. godine. Ove godine na Hrvatskim danima sigurnosti 2017. – XI. konferenciji hrvatskih menadžera sigurnosti s fokusom na Domovinsku sigurnost, koja će se organizirati u Opatiji, od 11. do 13. 10. 2017. godine, dodijeli ćemo je u čak 12 kategorija, od medijske promocije sigurnosti do hrabrog čina policajca, zaštitara i /ili građanina. Dakle, raspon nominacija je širok, od medija koji promoviraju sigurnost, korporacija koje ulažu u svoje sustave sigurnosti, osoba koje su dale osobni doprinos u razvoju sigurnosti, gradova koji razvijaju urbanu sigurnost pa do najboljeg projekta tehničke zaštite. Najbolje bira Žiri Hrvatske velike nagrade sigurnosti, kojem je na čelu jedan od najeminentijih poznavatelja nacionalne i ljudske sigurnosti, prof.dr sc. Vlatko Cvrtila.
Nedavno je predstavljen Vaš najnoviji projekat „Dan bez mobitela u prometu”. Kako je zamišljen ovaj projekat i šta je njegov cilj?
- Hvala vam na ovom pitanju. Ne znam kakvo je stanje u Srbiji, ali korištenje mobitela u prometu u Hrvatskoj pretvorilo se u pravu ovisnost, koja predstavlja iznimnu opasnost za sve sudionike u prometu. Prema podacima Europske mreže prometnih policija korištenje mobitela u prometu postao je četvrti uzrok prometnih nesreća. Hrvatska udruga menadžera sigurnosti u petak 30.6.2017. predstavila je svoj najnoviji projekt pod nazivom „Dan bez mobitela u prometu” u okviru kojega pokreće kampanju prevencije za smanjenje korištenja mobitela u prometu. Našu kampanju podupire Nacionalni program za sigurnost u cestovnom prometu. Projektom smo zadali težak zadatak, objasniti ljudima da niti jedan poziv ili SMS dok smo u vožnji nije dobar. Samo jednu sekundu nepažnje možemo platiti najskuplje. S obzirom da ovaj projekt nije jednokratne upotrebe, nego je zamišljen imati kampanju „Dan bez mobitela u prometu“ svake godine, simbolički datum je 21. listopada – idemo s porukom kako nijedan poziv, niti jedan massage nije vrijedan našeg i tuđeg života.
Šta govore rezultati istraživanja o ponašanjima i navikama vozača automobila, biciklista i pešaka prilikom upotrebe mobilnog telefona koje je sprovedeno u Hrvatskoj?
- Rezultate istraživanja navika i ponašanja sudionika u prometu provedeno u lipnju na tisuću ispitanika reprezentativnog uzorka u 21 županiji. Temeljem rezultata istraživanja slobodno možemo zaključiti da vozači takvo ponašanje ne smatraju nepoželjnim ili neodgovornim, jer gotovo svi bez zadrške priznaju kako koriste mobitel za vrijeme vožnje. Mobitel vozači za volanom najviše koriste za razgovor, potom za navigaciju, a na trećem je mjestu SMS. Iako gotovo 80 posto ispitanika misli da je takvo ponašanje opasno, čak 38,7 posto navodi da ga ne bi mijenjali bez obzira na visinu kazne, a 7,2 posto smatra da je kažnjavanje nepotrebno. Što se biciklista tiče, svaki treći tijekom vožnje razgovara na mobitel, a svaki peti ima slušalice u ušima i sluša glazbu.
Osim spomenutih najnovijih projekata, na koje ste dosadašnje aktivnosti HUMS-a posebno ponosni?
- Ponosni smo prije svega na članice i članove koji osim želje za vlastitim napredovanjem i usvajanjem novih znanja nose jednu visoku razinu odgovornosti prema zajednicama u kojima žive i rade. Naravno, osim naših nacionalnih konferencija ponosni smo i na Zagrebački forum o urbanoj sigurnosti – Dani prevencije kriminaliteta, na kojem prikazujemo primjere dobre prakse kada je riječ o borbi protiv kriminala ali sve više i cyber napada i terorizma. Na kraju, prije 10 godina kada smo prvi iznijeli stav da nam u ostvarivanju sigurnosti zajednice treba snažno partnerstvo svih aktera sigurnosti, mnogi nisu razumjeli o čemu govorimo. U vremenu ispred nas, Hrvatska će uskoro dobiti novi Zakon u sustavu domovinske sigurnosti, koji u fokus djelovanja upravo stavlja partnerstvo.
Kakvi su planovi za buduće aktivnosti HUMS-a i koje aktivnosti su Vaš prioritet?
- Prioritet nam je rad sa članstvom a zatim organizacija naše nacionalne konferencije hrvatskih menadžera sigurnosti, koja će se održati u Opatiji u listopadu, tradicionalno u Milenij hotelu. Tu je i međunarodna suradnja. Moram reći da je suradnja sa Srpskom asocijacijom menadžera korporativne bezbednosti, kojom predsjeda moj kolega prof. dr Trivan odlična.
Na kraju, koristim prigodu da vam se zahvalim na prostoru koji ste mi dali na vašem cijenjenom portalu. Iskoristiti ću prigodu da sve profesionalce sigurnosti u Republici Srbiji pozovem da sudjeluju na Hrvatskim danima sigurnosti 2017 i da nam se pridruže u čarobnoj Opatiji. Borba protiv organiziranog kriminala, hakerskih napada, terorizma , zajednička je zadaća ali i izazov u kojem svi trebamo sudjelovati.
